50 nijansi sive – jeftina bajka za moderne princeze

Gemma Galore • 16.02.2015 • 10 komentara

50-Shades-of-Gray (1)

U želji da pogledam najnovije filmsko ostvarenje, na temu svjetskog bestsellera “Pedeset nijansi sive”, zaputih se u lokalno kino, i tako, nađoh se među masom svijeta, radnog i neradnog. Oko mene na sjedala pohrliše žene, sa svojim tigrastim torbama, ružičastim karminima, svih uzrasta i rasta, svih boja kose i svih konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine.

Kokice su se proždrljivo drobile u ustima na sve strane, oči su sijale a miris skupih i jeftinih parfema je lebdio zrakom. Bosanske cica mace su se se posebno dotjerale za ovu prigodu.

U samom početku, kao i zapletu filma prepoznala sam određenu jeftinu bajku za moderne princeze, koja je u meni izazvala toliko mučenje, koje se mogu nazvati i specifičnom uvredom za moj intelekt. Film “50 nijansi sive” je svojevrsna tortura silovanja mozgova, koja nalaže nerealne vrijednosti našem već ionako iskompleksiranom društvu…

Inače kako drugačije objasniti fenomen koji je pokorio svijet, gdje po već sto puta viđenom klišeu glavna junakinja, tobože sirotica pada na čari, pazite sad, milijardera (jer milioneri više nisu u fazonu). Šta su dva tri milončića, kad ih može zaraditi svaki osrednji fudbalerčić i lokalni ćevabdžija? I tako taj glavni junak, milijarder, ima samo dvadeset i sedam godina, a već je sam uspio zaraditi milijarde, naučio je voziti kola, avion, a vjerovatno i kamion, odlično svira klavir, poznaje književnost, galantan je, vrhunski je somelier, odnosno poznavalac vina, svoje kravate veže sam i slaže po bojama, a pri tom je još i lijep, i nema trbušinu Džek Trbosijek, koja se objesila dva metra ispod njega.

I tako se tu naravno, glavna junakinja zaljubi u glavnog junaka, a ne u Hosea Armanda (ime Armando je dodato radi parodije koja podsjeća na meksičku sapunicu), koji je književnik i odličan fotograf, i koji bi joj citirao Pabla Neruda. Pih, pa nije budala da se zaljubi u Hosea koji je voli, pazi i mazi, kada se može zaljubiti u milijardera.

A milijarder, kao milijarder, čim je glavnu junakinju uveo u stan, minimalistično uređenog enterijera, sa perverzno bijelim mramorom, rustičnom kožom i drvetom, strogo sofisticiranih linija, tu je junakinja pala za slobodu, a pale su i njene jeftine, pamučne gaće u bapskom stilu.

Inače, ako se glavna junakinja poda glavnom junaku, dobit će i svoju sobu. OMG! Ovo je već bilo mučenje mog feminističkog mozga! Pa već odavno nismo u srednjem vijeku, odnosno vremenu konkubina, kada su ove dobijale svoje privatne odaje blizu svog mecene kojem su pružile tjelesne usluge. Dakle, poruka je jasna, konkubine ako se dobro pokažete u salonu za bičevanje, dobit ćete svoju sobu, koju ćete eventualno kasnije preurediti prema vlastitom stilu. Tada ćete eventualno dobiti priliku i da mijesite palačinke za svog mecenu i salijevate ih u skupocjenu tavu od nehrđajućeg mesinga. Do tada bičuj, bičuj me! Šuti i trpi! Cilj sredstva ne bira.

Još jedan fenomen koji sam doživjela tokom gledanja filma u kinu je taj da su dvije djevojke koje su sjedile do mene komentarisale svaku scenu, neke su riječi čak i citirale. Očigledno je bilo da su oba dijela istoimene knjige pomno izučile, a na opkladu stavljam mali prst da ni s približnom žestinom ne bi tako žustro odgovarale na pitanja iz opće kulture kao što je recimo tema Hladnog rata ili pojam “Ad hoc”.

Ali bar mi je postalo jasnije kako je nastala čitava horda ne zla, ali dobro možda i zla, kao i ucviljenih princeza, sirotica, prosječnih djevojaka, koje čekajući Godoa, princa, u bijelom ne kamionu, nego avionu, ostaju same, tužne, ucviljene i razočarane. Pa tako danas imamo čitavu hordu dama koje imaju do trideset i iznad trideset godina, obrazovanih i neobrazovanih, koje nemaju posao niti želju za poslom i karijerom, umjesto toga sjede u roditeljskoj kući, i bespomoćno cvile kako su manikirke danas skupe i bahate, te kako im je novac udario u glavu.

Bezobrazne manikirke, ta šta su si one umislile. I tako čitava jedna generacija i nacija, masa sirotih udavača sanja o svom zgodnom milijarderu od dvadeset i sedam godina, i onda kao grom iz vedra neba, pojavi se film koji u svim bojama oboji ionako raspomamnjenu maštu sirotih udavača.

Daaa, jasno je, sigurno negdje u svijetu postoji moj milijarderčić koji će me na krilima, (čitaj sa krilima) aviona odvesti u njegov perverzno, minimalistički uređen stan, na kojem ću umjesto u pamučnim, bapskim gaćama, po stanu šetati u svilenom Viktor & Rolf bade mantiliću (limited edition), koji će biti ukrašen Swarowski kristalima.

Sljedeći put kada prosječan mladić obraduje djevojku sa parfemom, ružama i bombonjerom, ona će mu ih nabiti u nos, jer ona zaslužuje više. Ona zaslužuje nova kola u crvenoj boji, novi Mac Book Pro, i vožnju privatnim avionom. Ah! Tako je i glavna junakinja u “Pedest nijansi sive” u početku hodala u sakoima s buvljaka, a onda je počela da nosi Burberry mantiliće. Ah! Ah! Inače, kako bi se svidjela njegovoj majci koja okolo hoda sa svilenim šalovima, i nosi skupocijene Prada torbe! Ah, ah, čudna li mi jada!

Drage princeze i princezice, ne morate biti podmladak čuvenog Sigmund Freuda, da biste predvidjele da pomenuti film ima i nastavak, odnosno drugi dio, u kojem će vjerovatno Mr Gray, siroti milijarder, spremati kolačiće sa aromom cimeta, sa keceljom oko struka, i kravatom u pedeset nijansi sive, u svom penthausu za svoju sirotu princezu, koja se sada bogato udala, pa ne mora ništa da radi, osim da naručuje limited edition bade mantile i ruži manikirku zbog bahatog ponašanja.

Ah, ah, čudna li jada!

 

Categories hot mali-slajder
Vezani članci

10 Komentari

  • anastazija • 3 godine ago

    E pa draga moja nezadovoljna babetino, koja je ocekivala kada ode u kino da gleda neki visokobudžetni pornic. Zao mi je sto si se razocarala, ovo nije to (da si procitala barem jednu knjigu, btv postoje tri dijela, ali naravno kako ti to možeš znati previše si zauzeta da bi citala ovakvo nešto, ne bi uopšte pomislila da gledas film). Ali mislim gdje svi tu i mali Mujica, zar ne. Vazno je da se pljuje. A obracm ti se sa ti iz tog razloga sto ti nisi feministkinja ti si jednostavno zena nezadovoljna svojim životom, koja pokusava biti sarkaticna i ironicna, ali za to treba posjedovati barem malo inteligencije (naucno dokazano).

    • Alexis • 2 godine ago

      Kako pretenciozno , dati si ime glavne junakinje , pa udarati kontru. Kolumnistica je u pravu- film je sranje. Trilogiju sam pročitala i sama po sebi je komercijalizirana , sponzorirana, Pepeljuga. A film je glupost u 50 nijansi svih boja koje postoje. Ajde sada, ljepotice, zadrži taj gra’ na sporetu i lagano odmak.

  • Mia • 3 godine ago

    Odličan, provokativan tekst. Znam, nije nam lako suočiti se sa nama samima, pogotovo sa našim lošim stranama, a oni koji/e se nadju uvrijedjeni onda ovako reagiraju (Anastazija). Naravno da treba pogledati, naravno da treba posmatrati iz više različitih uglova, naravno da treba kritikovati ako postoje razlozi. A sarkazam, sarkazam je koliko znam dokaz inteligencije. Odličan tekst i autor..Nema ih mnogo na našem web nebu…U moru svega negativnog sarkazam je odličan melem, pa ako je i “po meni” samoj :)

  • Selma • 3 godine ago

    “A milijarder, kao milijarder, čim je glavnu junakinju uveo u stan, minimalistično uređenog enterijera, sa perverzno bijelim mramorom, rustičnom kožom i drvetom, strogo sofisticiranih linija, tu je junakinja pala za slobodu, a pale su i njene jeftine, pamučne gaće u bapskom stilu.”

    Odlično :)))))

  • Amra • 3 godine ago

    Odlican tekst i analiza sa kojom se, nazalost, slazem. Bravo i kapa dolje!

  • Ajla • 3 godine ago

    Ne shvatam kako neko ko ne zna ni koliko dijelova ima knjiga smatra da je kompetentan da komentarise film, a samim tim i knjigu koja nije bez razloga jedna od najprodavanijih knjiga. Strasno je sto se ljudi slazu s ovim misljenjem, i daju si za pravo suditi o necemu sto nisu ni upoznali. Spisateljica je trebala pisati o recesiji mozda, terorizmu, ratu u Siriji? Romani i jesu tu da nas odvedu u neki svijet maste, u neki svijet gdje postoji uspjesni dvadesetsedmogodisnjak koji nije na birou ili ne ganja neku stelu da da uslov za cetvrtugodinu. Knjiga nas (ljude koji citamo nesto osim klixa, ekskluzive i ne cekamo da izadje film po napisanoj knjizi) odvodi u jedan prelijep svijet ispunjen ljubavlju izmedju dvoje mladih ,koja na kraju prevazilazi sve prepreke.

    • Indira • 3 godine ago

      Ova žena daje komentar na našu malograđanštinu koje smo puni, ukratko. Ne shvatam iz čega zaključujute da knjigu nije pročitala, jer ona piše o mogućem nastavku filma, a uopšte ne komentariše dalje dijelove knjige.Ovo zadnje mi je najsmješnije, baš me zanima koji je portal osim navedenih pisao recenziju za ova “remek djela umjetnosti”…Budimo iskreni do kraja, knjige i film su jeftino štivo za upravo opisane likove iz gornjeg članka, kojih je pun cijeli svijet, a samim time i naš vilajet.

    • Goran • 2 godine ago

      Ajla, popularnost nije nikakva garancija kvaliteta. Samo pogledajte muzicku scenu. Najlakse se poznaju plitke strasti koje svako lako raspoznaje. Oduvijek su bile popularne lagane novele, i dosta velikih pisaca za zivota nisu bili blokbasteri, nasuprot.

      Ova knjiga/film i nije bas o ljubavi, upecatljivije je ova dominacija i kontrola, koja je izgleda opravdana parama. Uopste mi nije jasno kako to ljudi pomjesaju sa ljubavlju, mozda sto je sve u “svili i kadifi”.. Nemam nista protiv luksuza, moze i ljubav biti bogataska.. al imamo sve bahatije i bizarnije serije i filmove.. “Seks i Grad” “Tracara” i sad ovo.. tu je ljubav predstavljena “sve po mom” za razmazene gradske cice.. a ne kao nesto na cemu treba raditi.

      Ok je fantazija i razonoda.. (i ja ponekad pogledam Seks I Grad jer je zabavno sniman) ali ni o kakvim vrijednostima se tu ne radi.

      To sto je kich (kich je zabavan) u formi knjige, ne znaci da je kich jednak svakoj velikoj knjizi napisanoj u istoriji. Knjige pisu i Jelena Karleusa i Matija Beckovic.

      Ako hocete nesto o ljubavi i o kritici materijalne kulture procitajte knjigu Veliki Getsbi

  • Simunka • 2 godine ago

    Zdravo, knjiga inače ima tri dijela. I da, sva tri sam kao i većina djevojaka pročitala, proučila do sitnih detalja. Slažem se da je film totalno promašen, da je jako loše urađen ili sam ja samo puno očekivala. Od glavne junakinje je napravljena sponzoruša, a sve to nema veze sa onim pomenutim u knjizi. Tako da, preporučujem čitanje knjiga, za pravi doživlljaj i poentu cijele priče! :)

  • Nadine • 2 godine ago

    Pošto ovako naš narod ima na sve komentar, i o svemu i svečemu mišljenje (normalno, ubezobrazili se ljudi u ovoj demokratiji), moram i ja napomeniti da je moje mišljenje o ovome tekstu jako nisko. Na nivou blogerice, koja glumi zauzetu damicu, koja ne može izdvojiti vremena da izgugla na internetu ništa o knjizi o kojoj piše, zamisli tek da je pročita, i onda sjede i pljuje po filmu, jer pobogu to je isto. Naravno da film nikad neće biti što i knjiga, to je nepisano pravilo. I u potpunosti sam saglasna sa Ajlom. Jako mi je žao što te neko razočarao u tvom životu pa još uvijek misliš da Bajke Postoje i da će se romantika iz filmova ostvariti! Haha, pa i djeca znaju da se filmovi gledaju samo radi zabave. No, ja ti preporučujem umjesto što ganjaš svog milijardera, da te vozika okolo na svojim krilima, a ti fino sjedneš pa pročitaš trilogiju, pa da ne bude, eto onako je to Mega Best seller nego da vidiš šta si popljuvala, čisto onako, da se ne razočaraš kasnije, da te razočaram odmah, bajke ne postoje. Ali ne možeš se puno razlikovati od našoj ljudi, koji bi popljuvali i nešto što vole, samo da se dokažu. Ceteris paribus.

Odgovori Mia Prekini